Na mladima svijet ostaje, kaže stara poslovica. A da će nam budućnost biti svijetla i prije svega čista, potvrdili su nam mališani dječjeg vrtića “Neven”. Cilj pilot projekta “Odvajanje papira i plastike u papučama” EKO MOSLAVINE d.o.o. je razvijati ekološku svijest kod djece i usmjeravati ih na odgovorno ponašanje prema prirodi. EKO MOSLAVINA d.o.o. je počela s edukacijom djece kako odvajati papir i plastiku u dječjem vrtiću u Kutini.
Mališani prije svega uče da sav otpad nije smeće, a zatim i kako pravilno odvojiti i odložiti otpad (koji otpad ide u koju kantu), kako se neki proizvodi mogu ponovno koristiti, a pojedine vrste otpada i reciklirati.

Svakodnevno se u našim domovima pa tako i u vrtiću proizvodi hrpa otpada kojeg se želimo riješiti, te ga bacamo u kantu. Predmeti kao što su tetra ambalaža, papir, plastika, metal i staklo u tom trenutku možda nam izgleda kao smeće i nemaju nikakvu svrhu, ali ono što nama predstavlja smeće, drugima koristi kao vrijedna sirovina koja se koristi za dobivanje novih proizvoda ili energije te doprinosi zaštiti okoliša.

Da nam je budućnost svijetla potvrdili su nam i učenici 3b razreda „OŠ Mate Lovrak“ u Kutini koji su odmah nakon vijesti na fb stranicama EKO MOSLAVINE d.o.o. zatražili da se spremnici za papir i plastiku postave i u njihovu učionicu što im je tvrtka EKO MOSLAVINA d.o.o. i omogučila.

KAKO POSTUPATI SA PLASTIKOM I PAPIROM:

1.PLASTIKA

Po obujmu, plastični otpad čini više od 30% kućnog otpada. Za 1 kg PET-a (materijal iz kojeg su izrađene boce za napitke) treba utrošiti 1,9 kg nafte.

Recikliranjem plastike se, osim skupog odlagališnog prostora, štede resursi i energija te manje onečišćuje zrak.

Plastična ambalaža se odvojeno skuplja u žutim spremnicima postavljenim na javnim površinama te u mobilnim ili reciklažnim dvorištima te putem vreća na kućnom pragu.

U prozirnu vreću sa “žutim” otiskom odložite:

ambalaža od sokova, alkoholnih pića, ambalaža od jestivog ulja, octa,  ambalaža od omekšivača, šampona,  ambalaža od kozmetičkih proizvoda,
kanisteri,  plastične vrećice, plastične folije, …, ambalaža od mlijeka, jogurta.

U prozirnu vreću sa “žutim” otiskom NE SMIJU SE ODLOŽITI:

ambalaža od boja i lakova, ambalaža jakih kemikalija i zapaljivih tvari,  ambalaža motornih ulja i zaštitnih sredstava (pesticida, herbicida, insekticida), drugih otrova.

ZAŠTO SE U KUTINI SPREMNICI SA PLASTIKOM NE PRAZNE ČEŠĆE

Zbrinjavanje plastike mora se plaćati na tržištu što opterećuje cijenu zbrinjavanja plastike koju u konačnici snosi krajnji kupac. Ovakav način postupanja s plastikom rezultirati će prenatrpanošću pojedinih reciklažnih dvorišta odnosno onih koji otkupljuju plastiku. Rješenje za navedenu problematiku mora se tražiti na državnoj razini. Nužna je modernizacije burze otpada budući da je postojeći model nefunkcionalan. Treba dodatno istaknuti kako ne postoji industrija plastike u RH te da istu treba razvijati, a hrvatski ambalažni sustav ne funkcionira budući da se troši sve što se prikupi kroz naknadu na funkcioniranje sustava, na pokrivanje slabosti koje on generira te da navedeno zaslužuje posebnu raspravu na državnoj razini.

2.PAPIR

U prozirnu vreću s “plavim” otiskom odložite:

papir, novine, časopisi, prospekti, pisma, razglednice, čestitke, knjige, bilježnice, vrećice od papira,  kartonska ambalaža (kartonske kutije od raznih namirnica i proizvoda, kutije od kozmetičkih proizvoda, kartonske role toalet papira i papirnatih ubrusa)

U prozirnu vreću s “plavim” otiskom NE SMIJU SE ODLOŽITI :

fotografije, foto papir, indigo papir, zauljeni i prljavi papir, plastificirane etikete, pelene, plastificirani papir i slično, korišteni papirnati tanjuri i čaše.
Papir se, teorijski, može reciklirati i do šest-sedam puta, iako ga u Europi, vodećoj u svijetu po recikliranju papira, recikliramo tek 3 do 4 puta.