Ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović nedavno je predstavio ključne novosti koje donosi Plan gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2017.-2022. te je naglasio da će Plan omogućiti razvoj industrije recikliranja, otvaranje novih zelenih radnih mjesta i ispunjavanje preuzetih EU obveza u pogledu recikliranja.

‘U prvom planu su sprječavanje nastanka otpada, ponovna uporaba, recikliranje i kompostiranje. Važnije mjere iz Plana su odvojeno prikupljanje na kućnom pragu, uvođenje stimulativnih mjera pri naplati javne usluge prikupljanja otpada prema sastavu i količini te uvođenje naknade za odlaganje komunalnog otpada’ – istaknuo je ministar Slaven Dobrović.

Okosnica Plana su reciklažna dvorišta, reciklažni centri sa sortirnicama i kompostištima u kojima će se za recikliranje pripremati odvojeno sakupljeni otpad.
(izvor: http://www.mzoip.hr/…/usvojen-plan-gospodarenja-otpadom-rep…)

HSLS se pita zašto direktor Eko Moslavine d.o.o. nije uskladio poslovanje tvrtke sa zakonskim odredbama?
HSLS se pita do kada će Eko Moslavina d.o.o. biti odlagalište tuđeg otpada?

Naime, na kutinsko odlagalište dnevno dođe oko 30-tak kamiona tuđeg otpada iz Makarske, Rijeke, Lipovljana …. a nedavno su izdignute u vis i plinske cijevi kako bi se još više otpada moglo odložiti na odlagalište no HSLS se pita što će biti kada se ploha zatrpa do kraja?

Kuda će građani Kutine, Popovače i Općine Velika Ludina odlagati svoj otpad i koliko će to plaćati?

Da li je ovo još jedan Jakuševac?

Ako ova politička vlast nastavi raditi na ovakav način, uskoro će “kutinski Jakuševac” postati novo skijalište u Hrvatskoj.

HSLS se pita zašto Kutina nema reciklažno dvorište?
Primjerice, Općina Lipovljani je krajem 2016-te godine otvorila reciklažno dvorište (jedino u SMŽ županiji) koje je sa 80% od ukupnog iznosa sufinancirao Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

O reciklažnom dvorištu Lipovljana pohvalno se izrazio i Ljubomir Majdandžić, direktor Fonda za zaštitu okoliša RH, koji ima ugovorenu izgradnju još 18 sličnih reciklažnih dvorišta u Hrvatskoj, a još njih 80 bit će u idućoj godini financirano sredstvima Europske unije.

Troškovi izgradnje reciklažnog dvorišta kreću se oko milijun do milijun i pol kuna, pa se HSLS pita zašto se Eko Moslavina nije prijavila za sufinanciranje takvog projekta od velike važnosti za građane, a istovremeno je na godišnjoj razini platila oko 811.000,00 kuna za intelektualne usluge?

HSLS se pita kako će se isplatiti plaće kada prestane kupovina tuđeg otpada, jer podsjetimo da je u toj tvrtci od 2014-te do danas zaposleno preko 20 novih radnika.

HSLS se pita što će biti sa financijskim stanjem tvrtke i tko će platiti tolike uhljebe i kamo će građani odlagati svoj otpad?